Kako pravilno odvajati otpad? Vodič za recikliranje kod kuće

Odvajanje otpada danas više nije samo preporuka nego dio svakodnevnog života. Ipak, mnogi se svakodnevno pitaju:

• Gdje baciti tetrapak od mlijeka? 
• Ide li papirnata kutija od pizze u papir? 
• Jesu li kosti od ručka biootpad? 
• Gdje baciti stare baterije? 
• Što zapravo ide u žutu vrećicu? 

Ako se i tebi dogodilo da nekoliko minuta stojiš ispred različitih spremnika i razmišljaš kamo nešto pripada, nisi jedina osoba. Dobra vijest je da pravilno odvajanje otpada nije komplicirano kada se jednom nauče osnovna pravila. Osim što se tako smanjuje količina otpada na odlagalištima, omogućuje se recikliranje vrijednih sirovina poput papira, plastike, metala i stakla. U ovom vodiču pronaći ćeš odgovore na gotovo sva pitanja koja se pojavljuju tijekom svakodnevnog odvajanja otpada kod kuće.

Kako pravilno odvajati otpad kod kuće?

Najlakše je zapamtiti da se otpad odvaja prema materijalu od kojeg je izrađen. U nastavku je pregled koji će pomoći u svakodnevnom razvrstavanju.

Iako pravila mogu neznatno razlikovati među gradovima, ova podjela vrijedi za većinu sustava odvojenog prikupljanja otpada u Hrvatskoj.

Gdje baciti tetrapak od mlijeka ili soka?

Ovo je jedno od pitanja koje zbunjuje najveći broj ljudi.

Tetrapak nije papir, iako tako izgleda. Ambalaža se sastoji od nekoliko različitih slojeva:

• papira  
• plastike  
• aluminija.

Zbog toga tetrapak ide u žuti spremnik ili žutu vrećicu, zajedno s plastičnom i metalnom ambalažom.

Prije odlaganja preporučuje se:

• isprazniti sadržaj 
• kratko isprati 
• spljoštiti ambalažu kako bi zauzimala manje prostora. 

U žutu vrećicu također idu:

• boce od deterdženta 
• boce od šampona 
• plastične čaše 
• plastični čepovi 
• limenke  
• konzerve  
• aluminijska ambalaža 
• folije  
• ambalaža od jogurta 
• ambalaža od mliječnih proizvoda. 

Što je biootpad i što sve ide u biootpad?

Biootpad obuhvaća biorazgradivi kuhinjski i vrtni otpad.

U biootpad možeš odložiti:

• kore voća 
• ostatke sirovog povrća 
• ljuske jaja 
• talog kave 
• filtre za kavu 
• vrećice čaja 
• uvelo cvijeće 
• lišće  
• travu  
• sitne grane 
• papirnate salvete zaprljane hranom u sredinama gdje je to dopušteno. 

Što NE ide u biootpad?

Ovdje nastaje najviše pogrešaka.

U biootpad ne spadaju:

• kuhana/pečena hrana 
• ostaci ručka 
• meso  
• riba  
• kosti  
• pepeo  
• pelene  
• cigarete  
• plastika  
• metal  
• staklo  
• ulje.  

Posebno je važno zapamtiti da kosti nisu biootpad, iako su prirodnog podrijetla. One se odlažu u miješani komunalni otpad, osim ako lokalni sustav gospodarenja otpadom propisuje drukčije.

Gdje baciti papir, karton i kutiju od pizze?

Papir se može vrlo uspješno reciklirati, ali samo ako nije jako zaprljan hranom.

U plavi spremnik idu:

• novine  
• časopisi  
• uredski papir 
• omotnice  
• kartonske kutije 
• papirnate vrećice 
• kartonska ambalaža. 

Ako je kutija od pizze:

• čista → može u papir 
• masna ili natopljena hranom → ide u miješani otpad ili biootpad ako to dopuštaju lokalna pravila. 

Isto vrijedi za papirnate ubruse i masni papir za pečenje.

Gdje baciti staklo i što ne pripada u zeleni spremnik?

Staklo je materijal koji se može reciklirati gotovo neograničen broj puta bez gubitka kvalitete. Upravo zato je važno pravilno ga odvojiti.

U zeleni spremnik za staklo odlažu se:

• staklene boce 
• staklenke  
• staklena ambalaža od hrane 
• staklena ambalaža od pića. 

Prije odlaganja dovoljno je isprazniti sadržaj i po mogućnosti isprati ambalažu. Nije potrebno skidati papirnate etikete jer se one uklanjaju tijekom procesa recikliranja.

Što ne ide u spremnik za staklo?

Mnogo ljudi pretpostavlja da svako staklo pripada u isti spremnik, ali to nije točno.

U zeleni spremnik ne odlažu se:

• ogledala  
• prozorsko staklo 
• automobilsko staklo 
• keramika  
• porculan  
• kristal  
• žarulje
• laboratorijsko staklo. 

Takvi materijali imaju drugačiji sastav i mogu otežati ili onemogućiti recikliranje staklene ambalaže.

Gdje baciti baterije, žarulje i stare lijekove?

Ovakav otpad nikada ne bi trebao završiti u običnom kućnom otpadu jer može sadržavati tvari koje onečišćuju okoliš.

Baterije

Istrošene baterije mogu se odložiti u:

• trgovinama koje ih prodaju 
• reciklažnim dvorištima 
• posebnim spremnicima u školama, trgovačkim centrima ili javnim ustanovama. 

Žarulje

Obične žarulje uglavnom se odlažu u miješani komunalni otpad, dok se:

• LED žarulje 
• fluorescentne cijevi 
• štedne žarulje

predaju u reciklažno dvorište ili na posebna mjesta za prikupljanje elektroničkog otpada.

Stari lijekovi

Lijekove kojima je istekao rok trajanja ili više nisu potrebni nemoj bacati u kućni otpad niti ih izlijevati u odvod. Najsigurnije ih je vratiti u ljekarnu, gdje će biti pravilno zbrinuti.

Gdje baciti elektronički otpad?

Elektronički ili e-otpad obuhvaća sve uređaje koji rade na električnu energiju ili baterije.

To uključuje:

• mobitele  
• računala  
• televizore  
• punjače  
• tipkovnice  
• printere  
• kućanske aparate 
• male električne uređaje. 

Elektronički otpad sadrži vrijedne sirovine koje se mogu ponovno iskoristiti, ali i komponente koje zahtijevaju posebno zbrinjavanje.

Najčešće se predaje:

• u reciklažno dvorište 
• trgovcu prilikom kupnje novog uređaja 
• ovlaštenim sakupljačima elektroničkog otpada. 

Gdje baciti jestivo ulje nakon kuhanja?

Jedna litra ulja može zagaditi velike količine vode, zbog čega ga nikada ne treba izlijevati u sudoper ili WC školjku.

Najbolje je:

1. pustiti da se ulje ohladi 
2. uliti ga u plastičnu bocu 
3. predati ga u reciklažno dvorište ili na sabirno mjesto predviđeno za otpadno jestivo ulje. 

Gdje baciti stiropor?

Stiropor često izaziva nedoumice. Ako je riječ o čistoj ambalaži od kućanskih uređaja ili elektronike, u mnogim lokalnim sustavima prikuplja se odvojeno ili se predaje u reciklažno dvorište. Međutim, stiropor zaprljan građevinskim materijalima ili bojama ne može se reciklirati na isti način. Budući da se pravila razlikuju među gradovima i komunalnim društvima, prije odlaganja vrijedi provjeriti lokalne upute.

Gdje baciti odjeću, obuću i tekstil?

Odjeća koja je očuvana ne mora odmah postati otpad.

Može se:

• donirati humanitarnim udrugama 
• pokloniti  
• prodati  
• ostaviti u spremnicima za tekstil. 

Ako je tekstil potpuno neupotrebljiv, odlaže se u spremnike za tekstil ili prema pravilima lokalnog komunalnog društva. Na taj se način smanjuje količina otpada i produžuje životni vijek odjeće.

Najčešće pogreške kod odvajanja otpada

I oni koji redovito recikliraju ponekad naprave pogrešku.

Najčešće su to:

• bacanje tetrapaka u papir 
• odlaganje kostiju od ručka u biootpad 
• bacanje razbijenog ogledala u spremnik za staklo 
• ostavljanje baterija u kućnom otpadu 
• bacanje masne kutije od pizze među papir 
• ubacivanje elektroničkog otpada u miješani otpad 
• odlaganje ulja u odvod. 

Kako smanjiti količinu otpada u kućanstvu?

Osim pravilnog odvajanja, još je važnije stvarati manje otpada.

To možeš postići jednostavnim navikama:

• koristi višekratne vrećice 
• nosi bocu za vodu koja se može ponovno puniti 
• kupuj proizvode s manje ambalaže 
• popravi uređaj prije kupnje novoga 
• ponovno iskoristi staklenke i kutije 
• planiraj kupnju hrane kako bi bilo manje bacanja. 

Male promjene tijekom godine mogu značajno smanjiti količinu otpada koju kućanstvo proizvede.

Može li osiguranje pomoći kada dođe do štete u domu?

Briga o domu ne završava samo pravilnim odvajanjem otpada. Neovisno o tome koliko pažljivo održavaš stan ili kuću, uvijek postoji mogućnost iznenadnih događaja poput izljeva vode, požara, oluje ili provale koji mogu uzrokovati veliku materijalnu štetu. U takvim situacijama korisno je imati osiguranje imovine koje je tu kada nastane šteta. LAQO je 100 % digitalno osiguranje, što znači da je cijeli postupak moguće obaviti online, od izračuna cijene  osiguranja doma i ugovaranja police pa sve do prijave, obrade i isplate štete.

Uz osnovno osiguranje stana, kuće, vikendice ili apartmana, moguće je ugovoriti i dodatna pokrića:

• Potres 
• Poplava 
• Izljev vode
• Lom stakla
• Uređaji i oprema 
• Provalna krađa 

Nakon ugovaranja polica odmah stiže na e-mail adresu i u LAQO aplikaciju, gdje su svi dokumenti uvijek dostupni.

Što je još važno znati o odvajanju otpada?

Mora li se ambalaža oprati prije recikliranja?

Ne mora biti potpuno čista, ali treba biti ispražnjena od ostataka hrane i pića kako ne bi onečišćivala drugi otpad.

Smiju li čepovi ostati na plastičnoj boci?

Da. U većini sustava čep može ostati na boci jer se tijekom obrade odvaja od ostatka ambalaže.

Što učiniti ako nisam siguran gdje nešto pripada od otpada?

Najbolje je provjeriti upute lokalnog komunalnog društva ili reciklažnog dvorišta jer se pojedina pravila mogu razlikovati među gradovima.

Mogu li računi iz trgovine u papir?

Većina računa ispisana je na termalnom papiru koji se ne reciklira zajedno s običnim papirom pa se odlaže u miješani komunalni otpad.

Zašto je važno pravilno odvajati otpad?

Pravilnim odvajanjem omogućuje se recikliranje vrijednih sirovina, smanjuje količina otpada na odlagalištima i štede prirodni resursi.

Male navike danas znače manje otpada sutra

Odvajanje otpada ne traži puno vremena, ali može napraviti veliku razliku. Kada znaš gdje odložiti tetrapak, biootpad, staklo ili baterije, recikliranje postaje dio svakodnevice. Jednako je važno voditi računa i o domu u kojem živimo. Ako želiš biti spreman i za nepredviđene situacije poput izljeva vode, požara ili drugih šteta, u nekoliko minuta možeš izračunati cijenu LAQO osiguranja imovine putem online kalkulatora i ugovoriti policu potpuno digitalno.

Kupnjom police u LAQO osiguranju može se ući u LAQOsfera program vjernosti u LAQO aplikaciji. Za svaku policu prikupljaju se Q bodovi koji se kasnije mogu iskoristiti za kupnju novih osiguranja, obnovu postojećeg osiguranja ili zamijeniti za proizvode u LAQO Butiku. Tako osiguranje donosi i dodatnu vrijednost koju je moguće koristiti kada je potrebno.

Tvoj LAQO