Kad krene jak pljusak, prvo se obično gleda kroz prozor. Onda se provjeri je li zatvoren balkon. Onda se čuje voda u oluku. I onda, u najgorem scenariju, voda više nije samo vani.

Poplava u stanu ili kući, prodor vode u podrum, mokri zidovi, uništen parket, namještaj koji se napuhnuo, uređaji koji više ne rade, stvari spremljene u garaži koje su završile u vodi. Sve su to situacije koje se mogu dogoditi puno brže nego što zvuče. Ne treba rijeka iza kuće da bi nastala ozbiljna šteta. Ponekad je dovoljan ekstreman pljusak, loša odvodnja, začepljen slivnik ili bujica koja u nekoliko minuta pronađe put do najniže točke doma.

I tu dolazi veliko pitanje: pokriva li osiguranje imovine štetu od poplave?

Odgovor je: može, ali ovisi o tome što je ugovoreno u polici osiguranja. Nije svaka šteta od vode automatski poplava, a nije ni svaka polica ista. Zato je važno znati razliku između poplave, oborinske vode, prodora vode i izljeva vode iz instalacija.

Krenimo redom, bez kompliciranja.

Zašto su pljuskovi i bujice sve veći rizik za imovinu?

Nekad se pod poplavom najčešće zamišljalo izlijevanje rijeke ili potoka. Danas se šteta od vode sve češće događa i u gradovima, kvartovima, prizemljima, podrumima, garažama i zgradama koje nisu nužno uz vodotok.

Razlog je jednostavan: jaki pljuskovi i bujice mogu u kratkom vremenu stvoriti količinu vode koju odvodi ne mogu primiti. Kad kanalizacija, slivnici, dvorišni odvodi ili sustav oborinske odvodnje ne uspiju progutati svu vodu, ona traži drugi put.

Taj put ponekad završi kroz:

• ulazna vrata, 
• podrumski prozor, 
• garažna vrata, 
• šaht,  
• zid,  
• krov,  
• balkon,  
• terasu,  
• slivnik,  
• kanalizacijski odvod. 

Zato se šteta od vode u kući ili stanu ne događa samo u velikim poplavama. Šteta može nastati i nakon ljetnog nevremena, kratkog ali snažnog pljuska ili bujice koja se spusti niz cestu, dvorište ili prilaz.

Posebno su rizični:

• stanovi u prizemlju, 
• kuće na nižim terenima, 
• podrumi,  
• garaže,  
• spremišta,  
• pomoćni objekti, 
• vikendice,  
• apartmani,  
• kuće koje nisu stalno nastanjene. 

Dovoljno je da voda jednom uđe u prostor i šteta može biti ozbiljna. Parket se može podignuti, zidovi navući vlagu, namještaj se može oštetiti, električni uređaji mogu prestati raditi, a sanacija često ne završava samo brisanjem poda.

Pokriva li osiguranje imovine štetu od poplave?

Osiguranje imovine može pokriti štetu od poplave ako je rizik poplave ugovoren u polici osiguranja. To je najvažnija rečenica ovog članka.

Drugim riječima, nije dovoljno samo imati policu osiguranja imovine. Treba provjeriti što polica točno uključuje. Kod nekih polica određeni rizici dolaze u osnovnom paketu, dok se kod drugih ugovaraju kao dodatna pokrića. Zato je prije nevremena pametno provjeriti što piše u polici, a ne tek nakon što voda već uđe u stan, kuću ili podrum.

LAQO osiguranje imovine za Građevinski dio kao i za Stvari u kućanstvu ne pokriva štete nastale od poplave, već je za osiguranje rizika od poplave potrebno ugovoriti dodatnu opciju Poplava.

Kod štete od vode važno je razlikovati nekoliko pojmova:

• poplava,  
• bujica,  
• oborinska voda, 
• prodor vode, 
• izljev vode iz instalacija, 
• prokišnjavanje,  
• povrat vode iz kanalizacije. 

Zvuči kao mala osigurateljna abeceda, ali stvarno ima smisla. Uzrok štete često odlučuje o tome može li se šteta priznati po polici.

Što se obično smatra poplavom?

U najjednostavnijem smislu, poplava je situacija u kojoj veća količina vode preplavi tlo i uđe u objekt. To može biti zbog izlijevanja rijeke, potoka, jezera, mora ili zbog bujičnih voda koje se šire po površini.

Primjerice, poplava može biti kada:

• rijeka izađe iz korita i voda uđe u kuću, 
• bujica se spusti niz ulicu i uđe u garažu, 
• velika količina vode preplavi dvorište i prodre u prizemlje, 
• voda se zadrži oko kuće i uđe kroz otvore, vrata ili prozore. 

Kod ovakvih situacija često se govori o šteti od poplave na kući, poplavi u podrumu, poplavi u stanu u prizemlju ili šteti od bujice.

Bitno je znati da se poplava kao rizik u osiguranju ne mora automatski podrazumijevati. Zato se u polici treba jasno provjeriti je li ugovoreno pokriće za poplavu i pod kojim uvjetima.

Što je šteta od oborinske vode?

Oborinska voda je voda koja dolazi od kiše, snijega ili tuče. Kod jakih pljuskova oborinska voda može napraviti štetu i bez klasične poplave.

Primjeri štete od oborinske vode:

• voda se slijeva s krova i prodire kroz oštećenje, 
• terasa nema dobar pad pa voda ulazi u prostor, 
• balkon se začepi i voda ulazi kroz vrata, 
• dvorišni odvod ne radi pa voda prodire u podrum, 
• voda ulazi kroz loše brtvljene prozore ili vrata. 

Ovdje se često javlja pitanje: pokriva li osiguranje imovine prodor kiše u stan?

Prodor kiše kroz krov ili zidove najčešće nastaje zbog slabe konstrukcije, oštećenja krovnog zastora, nedostatnog održavanja ili jačih vremenskih nepogoda, ali to nije isto kao poplava, bujica ili visoka voda. Zato takav rizik prodora kiše u stan nije pokriven dodatnim pokrićem Poplava.

Što je izljev vode iz instalacija?

Još jedan pojam koji se često miješa s poplavom je izljev vode iz instalacija.

To je situacija kada voda iscuri iz kućnih instalacija, uređaja ili sustava u objektu. Primjeri su:

• puknuta cijev, 
• kvar na bojleru, 
• curenje iz perilice rublja, 
• pucanje fleksibilne cijevi, 
• curenje iz radijatora, 
• kvar na vodokotliću, 
• voda koja procuri iz instalacija u zidu. 

To nije isto što i poplava izvana. Ako je puknula cijev u kupaonici i voda je uništila pod, to se obično promatra kao izljev vode, a ne kao poplava.

Ovo je važno jer korisnici često pitaju: pokriva li osiguranje štetu od vode u stanu? Odgovor može biti da, ali prvo treba znati je li voda došla izvana, iz instalacija, zbog kiše, zbog kanalizacije ili zbog nekog drugog razloga.

Kod prijave štete zato nije dovoljno reći „poplavilo je”. Dobro je što preciznije opisati što se dogodilo, odakle je voda došla i kada je šteta primijećena.

Kada osiguranje može odbiti isplatu štete?

Nitko ne voli ovaj dio, ali bolje ga je znati unaprijed. Osiguranje imovine nije automatska garancija da će svaka šteta od vode biti isplaćena. Isplata ovisi o ugovorenim pokrićima, uzroku štete, dokumentaciji i uvjetima osiguranja.

Najčešći razlozi zbog kojih može doći do odbijanja ili umanjenja isplate povezani su s time da rizik nije ugovoren, da je šteta posljedica lošeg održavanja ili da šteta nije prijavljena i dokumentirana na vrijeme.

Ako rizik poplave nije ugovoren

Prvi i najvažniji razlog: poplava nije uključena u policu osiguranja.

Kod osiguranja imovine treba gledati što je stvarno ugovoreno. Nije dovoljno pretpostaviti da „osiguranje stana pokriva sve”. Polica može uključivati građevinski dio, stvari u kućanstvu ili oboje, a dodatna pokrića mogu se razlikovati.

Ako je korisniku važna šteta od jakih pljuskova, bujica i poplava, treba provjeriti uključuje li polica:

• poplavu, 
• izljev vode,  
• štetu na građevinskom dijelu, 
• štetu na stvarima u kućanstvu, 
• pomoćne objekte, 
• podrume,  
• garaže,  
• opremu i uređaje. 

Ovo nije detalj za preskočiti. Upravo tu nastaje razlika između “imamo policu” i “imamo policu koja odgovara stvarnim rizicima doma”.

Ako je šteta nastala zbog lošeg održavanja

Drugi čest problem je održavanje. Ako je šteta nastala zato što objekt nije održavan, isplata štete može biti upitna.

Primjeri situacija koje mogu biti problematične:

• dugo začepljen odvod koji nije očišćen, 
• oštećen krov koji nije popravljen, 
• dotrajala stolarija kroz koju redovito ulazi voda, 
• poznato curenje koje nije sanirano, 
• loša ili oštećena hidroizolacija, 
• šaht ili slivnik koji se nije održavao, 
• napuknuta cijev za koju se znalo prije nastanka štete. 

Osiguranje je tu za iznenadne i nepredviđene događaje, a ne za štete koje su posljedica dugotrajnog zanemarivanja problema. Zato je pametno redovito provjeravati krov, oluke, odvode, podrumske prozore, garažna vrata i sve točke kroz koje voda može ući u prostor.

Malo održavanja prije nevremena često znači puno manje čišćenja nakon nevremena.

Ako šteta nije prijavljena na vrijeme

Treći problem je odgađanje. Nakon poplave ili prodora vode, prvo se naravno rješava sigurnost i sprječava veća šteta. Ali, nakon toga treba što prije napraviti dokumentaciju i prijaviti štetu.

Ako se šteta sanira, stvari bace, pod zamijeni, zidovi okreče i tek se onda prijavi osiguratelju, može biti teško dokazati:

• što se dogodilo, 
• kada se dogodilo, 
• odakle je voda došla, 
• kolika je bila šteta, 
• koje su stvari bile oštećene. 

Zato vrijedi jednostavno pravilo: prvo fotografirati i snimiti, zatim prijaviti, a tek onda popravljati sve što nije hitno.

Naravno, ako treba spriječiti još veću štetu, primjerice zatvoriti vodu, ispumpati vodu ili maknuti stvari s mokrog poda, to ima prioritet. Ali dokumentacija neka krene što prije.

Što napraviti odmah nakon poplave ili prodora vode?

Kad voda uđe u dom, panika je normalna reakcija. Dobar redoslijed može smanjiti štetu, olakšati prijavu i ubrzati obradu.

Prvo pazite na ljude i isključite struju

Ako je voda ušla u prostor u kojem postoje utičnice, produžni kabeli, kućanski uređaji ili električne instalacije, sigurnost je prva stvar.

Prije ulaska u poplavljeni prostor treba procijeniti postoji li rizik od strujnog udara. Ako postoji i najmanja sumnja, ne treba ulaziti dok se struja ne isključi i dok prostor nije siguran.

Posebno oprezno treba postupati kod:

• podruma,  
• garaža,  
• tehničkih prostorija, 
• kotlovnica,  
• prostora s uređajima, 
• prostora u kojima je voda došla do utičnica. 

Ako je voda veća, mutna ili se ne zna što je u njoj, dobro je koristiti gumene čizme i rukavice. Voda iz poplave može sadržavati prljavštinu, kanalizacijski sadržaj, kemikalije ili oštre predmete.

Fotografirajte i snimite štetu

Prije velikog čišćenja treba napraviti jasnu foto i video dokumentaciju. To ne mora biti filmski uradak, ali treba biti korisno.

Dobro je snimiti:

• ulaz vode u prostor, 
• razinu vode na zidu ili namještaju, 
• oštećeni parket, pločice, zidove i vrata, 
• namještaj,  
• kućanske uređaje, 
• odjeću, obuću, alat i opremu, 
• podrum, garažu ili spremište, 
• šaht, slivnik, balkon, terasu ili drugo mjesto odakle je voda došla. 

Kod stvari koje su jako oštećene, dobro je fotografirati ih pojedinačno. Ako postoje računi, jamstva ili drugi dokazi o kupnji, treba ih sačuvati.

Kod štete od vode često vrijedi: što je bolja dokumentacija, to je lakše objasniti što se dogodilo.

Ne bacajte oštećene stvari prije procjene

Razumljivo je da se mokre i uništene stvari žele odmah izbaciti. Ali prije bacanja, treba provjeriti može li osiguratelj tražiti pregled ili dodatnu dokumentaciju.

Ako je nešto nužno baciti zbog higijene ili sigurnosti, dobro je prije toga napraviti detaljne fotografije i video. Još bolje, ako je moguće, sačuvati barem dio oštećene stvari ili dokumentaciju koja pokazuje o kojem se predmetu radi.

Primjeri stvari koje ne treba odmah baciti bez dokumentiranja:

• tepisi,  
• madraci,  
• električni uređaji, 
• komadi namještaja, 
• alati,  
• sportska oprema, 
• odjeća i obuća, 
• kutije sa stvarima iz podruma. 

Kod poplave u podrumu često stradaju baš stvari koje „nisu bile važne dok nisu nestale”: alat, sezonska oprema, dječje stvari, sportska oprema, dokumenti, ukrasi, oprema za more, bicikli, kolica i slično.

Prijavite štetu osiguratelju što prije

Nakon što je prostor siguran i šteta dokumentirana, treba prijaviti štetu. U prijavi je korisno jasno napisati:

• kada se šteta dogodila, 
• gdje se dogodila, 
• odakle je voda došla, 
• koji su prostori oštećeni, 
• koje su stvari oštećene, 
• što je napravljeno odmah nakon štete, 
• postoje li fotografije, video, računi ili druga dokumentacija. 

Ako je šteta nastala u zgradi, dobro je obavijestiti i predstavnika stanara, osobito ako postoji mogućnost da je uzrok povezan sa zajedničkim dijelovima zgrade, odvodnjom, krovom, kanalizacijom ili osiguranjem zgrade.

Kod kuće je dobro provjeriti oluke, odvode, šahtove, krov i sve točke na kojima je voda mogla ući. Ako je potrebna hitna intervencija majstora, treba sačuvati račun i opis obavljenih radova.

Kako smanjiti rizik prije sljedećeg nevremena?

Nevrijeme se ne može naručiti za termin koji odgovara. Ali može se napraviti nekoliko pametnih stvari prije nego što opet dođu crni oblaci.

Provjerite uključuje li polica poplavu, bujicu i štetu od vode

Najbolje vrijeme za provjeru police nije dok voda ulazi u podrum. Najbolje vrijeme je sada.

Kod osiguranja imovine treba provjeriti:

• je li ugovoreno pokriće za poplavu, 
• je li ugovoreno pokriće za izljev vode,  
• odnosi li se polica na stan, kuću, vikendicu ili apartman, 
• jesu li uključeni građevinski dijelovi, 
• jesu li uključene stvari u kućanstvu, 
• što vrijedi za podrum, garažu i pomoćne objekte, 
• postoje li ograničenja, franšize ili posebni uvjeti. 

Ne treba gledati samo cijenu police. Treba gledati što polica stvarno pokriva. Jeftinija polica koja ne uključuje bitan rizik može se pokazati skupljom baš onda kad se dogodi šteta.

Osigurajte i stvari u kućanstvu, ne samo zidove

Kad se govori o osiguranju imovine, mnogi prvo pomisle na zidove, krov, podove, instalacije i građevinski dio. To je važno, ali kod poplave često strada i ono što se koristi svaki dan.

Šteta može nastati na:

• namještaju,  
• kućanskim uređajima, 
• televizoru i računalnoj opremi, 
• odjeći i obući, 
• alatima,  
• sportskim stvarima, 
• dječjoj opremi, 
• stvarima u podrumu ili garaži. 

Zato je dobro razmisliti treba li polica uključivati samo građevinski dio ili i stvari u kućanstvu. Ako voda uništi parket, zidove i kuhinjske elemente, šteta nije mala. Ako uz to stradaju uređaji, namještaj i oprema, trošak brzo raste.

Obratite pažnju na podrume, garaže i pomoćne prostorije

Podrumi i garaže su prva linija udara kod velikih pljuskova. Voda uvijek ide prema nižem, a najniže točke doma često su upravo prostori u kojima se drže stvari koje se ne koriste svaki dan.

Prije sezone nevremena dobro je provjeriti:

• jesu li podrumi i garaže uključeni u policu, 
• jesu li pomoćni objekti navedeni ako je to potrebno, 
• jesu li odvodi prohodni, 
• jesu li stvari podignute od poda, 
• postoji li rizik od povrata vode iz kanalizacije, 
• može li voda ući kroz vrata, prozore ili šahtove. 

Ako se u podrumu čuvaju vrijednije stvari, nije loša ideja spremiti ih u plastične kutije, podignuti s poda ili premjestiti na sigurnije mjesto. Kartonske kutije i podrum nisu najbolji prijatelji, pogotovo kad kiša odluči glumiti slap.

Kako LAQO osiguranje imovine može biti korisno za imati pri poplavi i šteti od vode?

Kod tema poput poplave, bujice, izljeva vode ili štete na stvarima u kućanstvu, važno je imati policu koja odgovara stvarnim rizicima doma. LAQO osiguranje imovine može se ugovoriti za stan ili kuću, vikendicu i apartman, a moguće je osigurati građevinske dijelove, stvari u kućanstvu ili oboje.

LAQO je 100% digitalno osiguranje, što znači da se sve može riješiti online: od izračuna cijene police, preko ugovaranja osiguranja, do prijave, obrade i isplate štete. Nakon kupnje ili ugovaranja osiguranja, polica osiguranja stiže odmah na e-mail adresu i u LAQO aplikaciju, kako bi police i svi dokumenti bili uvijek pri ruci.

Uz LAQO osiguranje imovine mogu se odabrati sljedeća dodatna pokrića:

• Potres 
• Poplava 
• Izljev vode
• Lom stakla
• Uređaji i oprema 
• Provalna krađa 

To je posebno važno kod štete od vode jer poplava i izljev vode nisu ista stvar. Ako se voda izlila iz cijevi, bojlera ili perilice, to nije isto kao kad voda izvana uđe u objekt zbog bujice ili poplave. Zato je korisno provjeriti koja su pokrića ugovorena i što najbolje odgovara stanu, kući, vikendici ili apartmanu.

Uz osiguranje imovine, LAQO u ponudi ima i druga osiguranja:

• auto osiguranje – Obvezno i Kasko 
• putno osiguranje  (Jedno putovanje i Više putovanja) – za putovanja izvan Hrvatske 
• osiguranje ljubimaca – za pse Vau i mačke Mijau

Koja su još česta pitanja o poplavi, bujicama i osiguranju imovine?

Pokriva li osiguranje štetu ako voda uđe kroz prozor ili vrata?

Ako voda uđe kroz prozor ili vrata, šteta vjerojatno neće biti pokrivena ni osnovnim niti dodatnim pokrićima osiguranja LAQO Imovina, osim u slučaju kad je to posljedica poplave ili bujice koja je posebno pokrivena dodatnim pokrićem Poplava.  

Je li poplava u podrumu pokrivena osiguranjem imovine?

Poplava u podrumu može biti pokrivena osiguranjem LAQO Imovina samo ako je ugovoreno dodatno pokriće Poplava koje obuhvaća rizike poplave, bujice i visoke vode. Međutim, ako je šteta izazvana prodorom vode u podrum zbog drugih razloga, npr. prodorom kiše, nedostatnog održavanja ili problemima u građevinskoj konstrukciji, tada osnovno osiguranje i pokriće Poplava ne pokrivaju takve štete. 
Također, ključno je da podrum i prostor moraju biti dio osiguranog objekta i da nije riječ o stanu na katu, jer Poplava se ne može ugovoriti za stanove na katu. 

Što ako je poplava nastala zbog začepljenog odvoda u zgradi?

Ako je uzrok povezan sa zajedničkim dijelovima zgrade, dobro je što prije obavijestiti predstavnika stanara i provjeriti postoji li osiguranje zgrade. U takvim situacijama može biti važno utvrditi je li šteta nastala zbog zajedničkih instalacija, održavanja zgrade ili drugog uzroka. Paralelno je korisno provjeriti i vlastitu policu osiguranja imovine. Ako je „poplava“ nastala zbog začepljenog odvoda u zgradi, šteta može biti pokrivena dodatnim pokrićem Izljev vode koje obuhvaća rizike izlijevanja vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi, uključujući i štete izazvane začepljenjem cijevi i odvoda. Međutim, ovo pokriće ne obuhvaća štete nastale izravno zbog prirodnih poplava (poplava, bujice i visoke vode), za što je potrebno ugovoriti zasebno pokriće Poplava.

Treba li zvati majstora prije prijave štete?

Ako postoji hitna potreba da se spriječi daljnja šteta, primjerice ispumpavanje vode, zatvaranje vode ili hitan popravak, to treba napraviti. Prije toga, koliko je god moguće, treba fotografirati i snimiti stanje. Račune i opise radova treba sačuvati jer mogu biti važni u obradi štete.

Može li se šteta prijaviti ako nisu sačuvani računi za oštećene stvari?

Može se prijaviti šteta ako nisu sačuvani računi za oštećene stvari, ali računi mogu pomoći u dokazivanju vrijednosti oštećenih stvari. Ako računa nema, korisno je priložiti fotografije stvari prije štete ako postoje, jamstvene listove, bankovne izvode, serijske brojeve uređaja ili druge dokaze koji mogu pomoći u procjeni. Najgore je ne prijaviti ništa jer “računa nema”.

Poplava se ne može uvijek izbjeći, ali se šteta može dočekati pametnije

Jaki pljuskovi i bujice više nisu nešto što se događa negdje drugdje. Voda može ući u stan, kuću, podrum, garažu, vikendicu ili apartman onda kad se najmanje očekuje. Zato je dobro unaprijed znati što pokriva polica, koja dodatna pokrića postoje i kako se prijavljuje šteta.

Osiguranje imovine ima kada odgovara stvarnim potrebama: gdje se nekretnina nalazi, je li riječ o prizemlju ili kući, postoji li podrum, jesu li stvari u kućanstvu vrijedne, postoji li rizik od poplave, izljeva vode, potresa, loma stakla ili provalne krađe.

U LAQO osiguranju sve se može riješiti online, od izračuna cijene police do ugovaranja osiguranja i prijave štete. Kroz besplatni online kalkulator moguće je brzo provjeriti cijenu osiguranja imovineza stan, kuću, vikendicu ili apartman i vidjeti koja se dodatna pokrića mogu ugovoriti.

Kupnjom police u LAQO osiguranju može se ući i u LAQOsfera program vjernosti unutar LAQO aplikacije. Za svaku policu prikupljaju se Q bodovi koje je kasnije moguće iskoristiti za nova osiguranja, obnovu postojećih ili za proizvode u LAQO Butiku. Tako osiguranje donosi i dodatnu vrijednost kad je ona najpotrebnija.

Jer kad voda krene tamo gdje ne bi trebala, dobro je imati dokumente pri ruci, jasnu policu i što manje papirologije.

Tvoj LAQO